Šablon:IČ-Manastir Manasija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Manastir Manasija ili Manastir Resava je jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture i najznačajnija građevina koja pripada takozvanoj „Moravskoj školi“. Nalazi se na teritoriji Pomoravskog okruga, na oko 30 kilometara od auto-puta Beograd-Niš, blizu Despotovca. Manastir Manasija je zadužbina despota Stefana Lazarevića počeo je da se zida 1407, a gradnja je okončana 1418. godine. Manastirska crkva je posvećena Svetoj Trojici, a osveštena je o prazniku Svetog duha. Ceo kompleks je opasan velikim zidovima koji su služili za odbranu. To je bila utvrđena celina koja se sastojala od ukupno 11 kula, od kojih se isticala donžon kula, poznatija kao Despotova kula. Iako je sačuvana tek trećina fresaka u manastiru, živopis Manasije spada u red najvećih dometa srednjovekovnog slikarstva.

Tokom radova na rekonstrukciji manastirske crkve u Manasiji početkom XXI veka, otkriveni su zemni ostaci, za koje rukovodilac tih radova, arheolog Marin Brmbolić, smatra da pripadaju despotu Stefanu. DNK analiza tih ostataka je sa 99,9378% tačnosti potvrdila da se radi o sinu kneza Lazara.