14. novembar
14. novembar (14.11.) je 318. dan godine po gregorijanskom kalendaru (319. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 47 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
novembar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
- 1533 — Španski osvajači pod komandom Fransiska Pizara zauzeli grad Kusko, prestonicu carstva Inka, na teritoriji današnjeg Perua.
- 1770 — Škotski istraživač Džejms Brus otkrio izvorište Plavog Nila u jezeru Tana u severozapadnoj Etiopiji.
- 1847 — U Švajcarskoj izbio građanski rat snaga Švajcarske konfederacije i sedam katoličkih kantona, okončan krajem istog meseca porazom kantona.
- 1885 — Počeo Srpsko-bugarski rat, objavom od strane kralja Srbije, Milana Obrenovića.
- 1910 — Kapetan Eugen Elaj avionom uzleteo, prvi put u istoriji vazduhoplovstva, sa palube broda Birmingem, usidrenog u luci Hempton rouds, u SAD.
- 1918 — Tomaš Masarik izabran za prvog predsednika Čehoslovačke.
- 1979 — U zemljotresu u provinciji Korasan, na istoku Irana, poginulo 385 osoba.
- 1983 — Prve krstareće rakete SAD stigle u britansku vazdušnu bazu Grinhem komon, uprkos protestima pacifista.
- 1984 — U Los Anđelesu uhapšen hrvatski ratni zločinac Andrija Artuković, ministar unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svetskom ratu. U SAD pobegao 1948, vlasti SAD uporno odbijale da ispune zahtev SFRJ za ekstradiciju. Izručen 12. februara 1986, u maju iste godine osuđen na smrt.
- 1988 — Palestinsko nacionalno veće prihvatilo Rezoluciju 242 Ujedinjenih nacija i novu političku strategiju koja podrazumeva priznavanje države Izrael, mirovne pregovore o Bliskom istoku i odbacivanje terorizma.
- 1989 — Nacionalni pokret crnaca SWAPO ubedljivo pobedio na prvim izborima u Namibiji.
- 1991 — Kambodžanski princ Norodom Sihanuk vratio se u zemlju posle 13 godina izgnanstva.
- 1994 — U tropskoj oluji Gordon na Haitiju poginulo 829 osoba.
- 1999 — Stupile na snagu sankcije Ujedinjenih nacija protiv Avganistana, donete zbog odbijanja vlasti da izruče Osamu bin Ladena, koji je, prema tvrdnjama SAD, glavni organizator bombaških napada na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji.
- 2000 — Na konferenciji Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, prvi put održanoj u Beogradu, Jugoslaviji obećana pomoć od pola milijarde evra.
- 2001 — Pet naslednica SFRJ postiglo dogovor o početku priprema za raspodelu 74,5 miliona dolara u zlatu, prve rate ukupne zaostavštine od oko dve milijarde dolara.
- 2003 — Kralj Svazilenda Msvati formalno prihvatio novi ustav, po kom je sva vlast u rukama kralja.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1765 — Robert Fulton, američki inženjer i inovator. (prem. 1815)
- 1838 — August Šenoa, hrvatski književnik. (prem. 1881)
- 1840 — Klod Mone, francuski slikar. (prem. 1926)
- 1874 — Johan Šober, austrijski političar, prvi predsednik Interpola i kancelar Austrije u tri navrata. (prem. 1932)
- 1889 — Džavaharlal Nehru, indijski državnik, političar i aktivista, 1. premijer Indije. (prem. 1964)
- 1891 — Frederik Banting, kanadski medicinski istraživač, lekar i slikar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu (1923). (prem. 1941)
- 1898 — Benžamen Fondan, rumunsko-francuski pesnik, filozof i kritičar umetnosti. (prem. 1944)
- 1906 — Luiza Bruks, američka glumica i plesačica. (prem. 1985)
- 1907 — Astrid Lindgren, švedska književnica i scenaristkinja, najpoznatija po knjigama za decu. (prem. 2002)
- 1916 — Rože Aperi, grčko-francuski matematičar. (prem. 1994)
- 1922 — Butros Butros-Gali, egipatski političar i diplomata, 6. generalni sekretar Ujedinjenih nacija. (prem. 2016)
- 1948 — Čarls III, kralj Ujedinjenog Kraljevstva
- 1953 — Dominik de Vilpen, francuski političar, diplomata i pisac, premijer Francuske (2005—2007).
- 1954 — Bernar Ino, francuski biciklista.
- 1955 — Sulejman Halilović, bosanskohercegovački fudbaler.
- 1958 — Olivje Maršal, francuski glumac, reditelj, scenarista i bivši policajac.
- 1965 — Stjuart Stejpls, engleski muzičar, najpoznatiji kao frontmen, pevač i gitarista grupe Tindersticks.
- 1972 — Edita Gornjak, poljska muzičarka.
- 1972 — Džoš Dumel, američki glumac i model.
- 1979 — Olga Kurilenko, ukrajinsko-francuska glumica i model.
- 1980 — Karlos Kabezas, španski košarkaš.
- 1984 — Vinčenco Nibali, italijanski biciklista.
- 1984 — Marija Šerifović, srpska pevačica.
- 1986 — Danijela Pejdž, američko-srpska košarkašica.
- 1993 — Samuel Umtiti, francuski fudbaler.
- 1995 — Andrija Vilimanović, srpski odbojkaš.
- 1996 — Borna Ćorić, hrvatski teniser.
- 1998 — Sofija Kenin, američka teniserka.[1]
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 565 — Justinijan I, istočnorimski (vizantijski) car, zakonodavac, graditelj i osvajač.
- 1831 — Georg Vilhelm Fridrih Hegel, nemački filozof
- 1893 — Milan Kujundžić Aberdar, srpski filozof, političar, pesnik, ministar i akademik SANU.
- 1946 — Manuel de Falja, španski kompozitor i pijanista.
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
- Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja
- Svetski dan dijabetesa
Vidi još[uredi izvor]
- ^ „Sonya Kenin Biography”. Sonya Kenin. Pristupljeno 30. 8. 2020.