1881
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vekovi: | |
Decenije: | |
Godine: | |
1881 na Vikimedijinoj ostavi. |
1881. je bila prosta godina.
Događaji[uredi | uredi izvor]
Januar[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Februar[uredi | uredi izvor]
- 27. februar — Buri su pobedili Britance u bici kod Majuba Hila u južnoj Africi.
Mart[uredi | uredi izvor]
- 4. mart — Džejms A. Garfild je inaugurisan za 20. predsednika SAD.
- 13. mart — U atentatu u Sankt Peterburgu koji su izvršili članovi tajnog terorističkog udruženja „Narodna volja“, ubijen je ruski car Aleksandar II.
- 26. mart — Rumunija postala kraljevina, Karol I iz nemačke dinastije Hoencolern-Sigmaringen proglašen za kralja.
April[uredi | uredi izvor]
- 15. april — Velika Britanija u Pretoriji zaključila mirovni ugovor sa Burima i priznala nezavisnost južnoafričke republike Transval.
Maj[uredi | uredi izvor]
- 12. maj — Pod pretnjom invazije, tuniski beg Muhamed III je potpisao sporazum u Bardu, čime je Tunis postao francuski protektorat.
Jun[uredi | uredi izvor]
- 21. jun — Knez Milan Obrenović obeležio je srebrnim budakom početak gradnje pruge Beograd-Niš, prve železničke pruge u Srbiji.
- 28. jun — Potpisana Tajna konvencija između Kneževine Srbije i Austrougarske monarhije, čime je Srbija je postala zavisna od Austrougarske, ali je od nje dobila međunarodno priznanje da postane kraljevina.
Jul[uredi | uredi izvor]
- 2. jul — U Vašingtonu je izvršen atentat na predsednika SAD, Džejmsa Ejbrama Garfilda.
- 3. jul — Pod pritiskom Velike Britanije, Turska je potpisala konvenciju s Grčkom kojom su Grci dobili Tesaliju i delove Epira.
Avgust[uredi | uredi izvor]
- 3. avgust — Britanske trupe okupirale su grad Suec, što je Ujedinjenom Kraljevstvu omogućilo da 1883. postane vlasnik čitave zone Sueckog kanala.
Septembar[uredi | uredi izvor]
- 19. septembar — Čester A. Artur je inaugurisan za 21. predsednika SAD, nakon smrti Džejmsa Garfilda.
Oktobar[uredi | uredi izvor]
- 26. oktobar — Predstavnici zakona predvođeni Vajatom Erpom su porazili bandu Ajka Klentona u obračunu kod O. K. korala u Tumstounu.
Novembar[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Decembar[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Rođenja[uredi | uredi izvor]
Januar[uredi | uredi izvor]
- 4. januar — Nikolaj Velimirović, vladika i srpski svetitelj. († 1956)
Mart[uredi | uredi izvor]
- 12. mart — Mustafa Kemal Ataturk, turski političar (†1938).
- 25. mart — Bela Bartok, mađarski kompozitor i pijanista. (†1945)
April[uredi | uredi izvor]
- 12. april — Rudolf Ramek, austrijski političar. (†1941)
Maj[uredi | uredi izvor]
- 13. maj — Dimitrije Tucović, srpski političar
- 30. maj — Georg fon Kihler, nemački feldmaršal
Jun[uredi | uredi izvor]
- 29. jun — Luj Truselije, francuski biciklista. (†1939).
Avgust[uredi | uredi izvor]
- 6. avgust — Aleksander Fleming, škotski barkteriolog. (†1955).
- 6. avgust — Evald fon Klajst, nemački feldmaršal
Oktobar[uredi | uredi izvor]
- 4. oktobar — Valter fon Brauhič, nemački feldmaršal
- 25. oktobar — Pablo Pikaso, španski slikar. (†1973).
Novembar[uredi | uredi izvor]
- 22. novembar — Enver-paša, turski političar
Smrti[uredi | uredi izvor]
Februar[uredi | uredi izvor]
- 9. februar — Fjodor M. Dostojevski, ruski književnik (*1821).
Mart[uredi | uredi izvor]
- 13. mart — Aleksandar II Romanov, ruski car
April[uredi | uredi izvor]
- 19. april — Bendžamin Dizraeli, britanski političar
Jul[uredi | uredi izvor]
- 1. jul — Rudolf Herman Loce, nemački filozof. (*1817).
- 14. jul — Bili Kid, američki razbojnik
Septembar[uredi | uredi izvor]
- 19. septembar — Džejms A. Garfild, 20. predsednik SAD (*1831).