27. jun
27. jun (27.6.) je 178. dan godine po gregorijanskom kalendaru (179. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 187 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
jun | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
- 1693 — Džon Danton u Londonu objavio prvi ženski časopis, Lejdis Merkuri.
- 1743 — U ratu za austrijsko nasleđe britanski kralj Džordž II porazio Francuze kod Detingena, kao poslednji vladar Velike Britanije koji je predvodio trupe u bici.
- 1801 — Britanske i turske trupe porazile Francuze i zauzele Kairo.
- 1844 — Džozef Smit, američki verski reformator i osnivač Mormonske crkve, linčovan u zatvoru u državi Ilinois.
- 1905 — Pobunjeni ruski mornari preuzeli krstaricu Potemkin u Crnom moru. Prvi masovan izliv nezadovoljstva u ruskoj carskoj armiji tokom revolucije, od 1905. do 1907. Reditelj Sergej Ajzenštajn kasnije po tom događaju snimio film „Oklopnjača Potemkin“.
- 1908 — U Crnoj Gori završeno suđenje zaverenicima protiv knjaza Nikole I Petrovića, Bombaška afera. Od 52 optužena, četiri osuđena na smrt, a ostali na kazne od tri do 20 godina zatvora.
- 1932 — U Sijamu posle državnog udara proglašen Ustav i uspostavljena ustavna monarhija.
- 1943 — Američki avioni u Drugom svetskom ratu bombardovali grčku prestonicu Atinu, pod nemačkom okupacijom.
- 1944 — Savezničke snage u Drugom svetskom ratu zauzele francuski grad Šerbur, važnu luku na Lamanšu.
- 1946 — Ministri spoljnih poslova SSSR, SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske odlučili da Grčkoj pripadnu Dodekaneska ostrva, uključujući Rodos, pod italijanskom upravom do kapitulacije Italije 1943, potom pod nemačkom okupacijom do 1945. Odluka potvrđena mirovnim ugovorom u Parizu 10. februara 1947.
- 1950 — U FNRJ donet Zakon o radničkom upravljanju privredom, koji se smatra početkom samoupravnog modela, po kojem se jugoslovenski socijalizam razlikovao od sovjetskog modela.
- 1954 — U Obninsku, blizu Moskve, otvorena prva nuklearna elektrana u svetu.
- 1976 —
- Palestinski teroristi u Grčkoj oteli avion Er Fransa s 246 putnika i 12 članova posade i potom odleteli u Ugandu (Entebe). Taoci oslobođeni akcijom izraelskih komandosa 4. jula.
- General Antonio Ramaljo Janeš izabran za predsednika Portugalije na prvim predsedničkim izborima posle poluvekovne fašističke diktature Antonija de Oliveire Salazara.
- 1986 — Međunarodni sud u Hagu presudio da su SAD prekršile međunarodno pravo pomažući pobunjenike u Nikaragvi.
- 1987 — U Beogradu se rodio Miloš Trajković, prva beba začeta vantelesnom oplodnjom u Srbiji.[1]
- 1990 —
- U Kninu osnovana Zajednica opština Sjeverne Dalmacije i Like
- Građanski rat u Nikaragvi okončan ceremonijalnom predajom oružja kontrarevolucionarnog kontraškog pokreta predsednici Violeti Barios de Čamoro.
- 1991 — Dva dana pošto je Slovenija proglasila nezavisnost, Jugoslovenska narodna armija zaposela granične prelaze prema Italiji, Mađarskoj i Austriji. Potom došlo do šestodnevnog rata s jedinicama slovenačke teritorijalne odbrane. Prema podacima Crvenog krsta Jugoslavije, poginulo 49 ljudi, među njima najviše regruta JNA.
- 1993 — SAD s 23 krstareće rakete tomahavk bombardovale sedište iračke obaveštajne službe u Bagdadu.
- 1997 —
- Predsednik Tadžikistana Imomali Rahmonov i vođa islamista Said Abdulo Nuri potpisali mirovni ugovor o okončanju četvorogodišnjeg građanskog rata u toj bivšoj sovjetskoj republici.
- Na konferenciji u Briselu predstavnici 95 zemalja saglasili se o zabrani upotreba nagaznih mina.
- 1999 — U cilju okončanja sedmogodišnjeg nasilja, tokom kojeg je ubijeno oko 100.000 ljudi, vlada Alžira, na inicijativu predsednika Abdelaziza Buteflika, odobrila nacrt zakona o amnestiji muslimanskih ekstremista.
- 2000 —
- Na sastanku u glavnom gradu Poljske predstavnici 106 zemalja usvojili Varšavsku deklaraciju o perspektivama razvoja demokratskog poretka u svetu. Konferencija održana na inicijativu Poljske i SAD, a poziv nije upućen Kini, Burmi, Iraku, Jugoslaviji i nekim drugim zemljama, u kojima se, prema oceni organizatora, ne poštuju ljudska prava. Jugoslavija pristupila Varšavskoj deklaraciji 2001, po padu režima Slobodana Miloševića.
- Ujedinjene nacije objavile da je sida usmrtila 19 miliona ljudi u svetu i procenile da će od iste bolesti umreti polovina tinejdžera najsiromašnijih afričkih zemalja.
- 2001 — Više od milion ljudi okupilo se da čuje govor pape Jovana Pavla II na kraju njegove petodnevne posete Ukrajini.
- 2004 — Za predsednika Srbije u drugom krugu izabran lider Demokratske stranke Boris Tadić.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1462 — Luj XII, kralj Francuske (1498—1515). (prem. 1515)[2]
- 1550 — Šarl IX Valoa, kralj Francuske (1560—1574). (prem. 1574)[3]
- 1869 — Ema Goldman, litvanska anarhistkinja i socijalna filozofkinja. (prem. 1940)[4]
- 1876 — Ivan Sarić, bunjevački pionir vazduhoplovstva i svestrani sportista (atletičar, rvač, biciklista). (prem. 1966)
- 1880 — Helen Keler, američka spisateljica, politička aktivistkinja i pedagoškinja. (prem. 1968)[5]
- 1928 — Đorđe Lebović, srpski pisac, dramaturg i scenarista. (prem. 2004)[6]
- 1931 — Martinus Veltman, holandski teorijski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (1999). (prem. 2021)[7]
- 1941 — Kšištof Kješlovski, poljski reditelj i scenarista. (prem. 1996)[8]
- 1942 — Vidosav Stevanović, srpski književnik, scenarista, dramaturg i publicista.[9]
- 1946 — Miroljub Lešo, srpski glumac. (prem. 2019)[10]
- 1953 — Tanja Bošković, srpska glumica.[11]
- 1955 — Izabel Ađani, francuska glumica.[12]
- 1955 — Mladen Andrejević, srpski glumac.[13]
- 1959 — Predrag Bogosavljev, srpski košarkaš.
- 1960 — Aksel Rudi Pel, nemački muzičar (hevi metal gitarista).[14]
- 1960 — Krejg Hodžiz, američki košarkaš i košarkaški trener.[15]
- 1966 — Džej-Džej Ejbrams, američki producent, scenarista i reditelj.[16]
- 1967 — Predrag Peruničić, srpski rukometaš.[17]
- 1969 — Gala Videnović, srpska glumica.[18]
- 1971 — Seržinjo, brazilski fudbaler.[19]
- 1975 — Tobi Magvajer, američki glumac i producent.[20]
- 1976 — Vagner Moura, brazilski glumac, reditelj, scenarista, producent i muzičar.[21]
- 1977 — Raul Gonzalez, španski fudbaler.[22]
- 1983 — Nikola Rakočević, srpski glumac.[23]
- 1984 — Kloi Kardašijan, američki model.[24]
- 1984 — Hose Holevas, grčki fudbaler.[25]
- 1985 — Svetlana Kuznjecova, ruska teniserka.[26]
- 1985 — Niko Rozberg, nemački automobilista, vozač Formule 1.[27]
- 1986 — Sem Klaflin, engleski glumac.[28]
- 1987 — Ed Vestvik, engleski glumac i muzičar.[29]
- 1989 — Metju Luis, engleski glumac.[30]
- 1996 — Loren Hauregi, američka muzičarka, najpoznatija kao članica grupe Fifth Harmony.[31]
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 1458 — Alfonso V, kralj Aragonije, Sicilije, Sardinije, Korzike, Valencije i Majorke i od 1442. i kralj Napulja. (rođ. 1396)[32]
- 1829 — Džejms Smitson, engleski hemičar. (rođ. otprilike 1765)[33]
- 1844 — Džozef Smit, osnivač pokreta Svetaca poslednjih dana. (rođ. 1805)[34]
- 1910 — Petar Ubavkić, srpski vajar i slikar, rodonačelnik srpskog vajarstva. (rođ. 1852)[35]
- 1987 — Ratko Dugonjić, pravnik, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR BiH, junak socijalističkog rada i narodni heroj. (rođ. 1916)
- 1989 — Alfred Dž. Ajer, engleski filozof. (rođ. 1910)[36]
- 1992 — Mihail Talj, sovjetsko-latvijski šahovski velemajstor. (rođ. 1936)
- 1999 — Jorgos Papadopulos, lider grčke vojne hunte. (rođ. 1919)[37]
- 2001 — Džek Lemon, američki glumac. (rođ. 1925)[38]
- 2017 — Dušan Bataković, srpski istoričar i diplomata. (rođ. 1957)[39]
- 2017 — Piter L. Berger, američki sociolog. (rođ. 1929)[40]
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
- Srpska pravoslavna crkva slavi:
- Svetog proroka Jeliseja
- Svetog Metodija - patrijarha carigradskog
- Svetog Jovana - mitropolita evhaitskog
- Prepodobnog Nifonta
- Međunarodni dan ponosa
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ RTS :: Beogradska "beba iz epruvete"
- ^ „Louis XII | Facts, History, & Reign | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). 2024-01-01. Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Charles IX | Huguenot Wars, St. Bartholomew’s Day Massacre & Valois Dynasty | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ Duberman, Martin (2002). „Emma Goldman”. Ur.: Carnes, Mark C. Invisible Giants: Fifty Americans Who Shaped the Nation But Missed the History Books. Oxford: Oxford University Press. str. 101. ISBN 978-0-19515-417-7.
- ^ „Helen Keller | Writer”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „LEBOVIĆ Đorđe”. snp.org.rs. Pristupljeno 2. 2. 2022.
- ^ „The Nobel Prize in Physics 1999”. NobelPrize.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Krzysztof Kieslowski | Writer, Director, Actor”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Vidosav Stevanovic | Writer”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Miroljub Leso | Actor”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Tanja Boskovic | Actress”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Isabelle Adjani | Actress, Producer, Additional Crew”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Na dan 27.6.1955.: Rođen Mladen Andrejević, srpski glumac.”. www.nadanasnjidan.net. Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Axel Rudi Pell Songs, Albums, Reviews, Bio & More”. AllMusic (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Craig Hodges Stats, Height, Weight, Position, Draft Status and more”. Basketball-Reference.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „J.J. Abrams | Rotten Tomatoes”. www.rottentomatoes.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Predrag Perunicic :: Player Profile :: playmakerstats.com”. www.playmakerstats.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Gala Videnovic | Actress”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Serginho - Player profile”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Tobey Maguire | Rotten Tomatoes”. www.rottentomatoes.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Wagner Moura | Rotten Tomatoes”. www.rottentomatoes.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Raúl, Raúl González Blanco - Footballer | BDFutbol”. www.bdfutbol.com. Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Nikola Rakocevic | Actor”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Khloé Kardashian | Producer, Actress, Executive”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Jose Cholevas - Player profile”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Svetlana Kuznetsova | Player Stats & More – WTA Official”. Women's Tennis Association (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Nico Rosberg | Actor”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Sam Claflin - Actor”. TV Insider (na jeziku: engleski). 2024-01-16. Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Ed Westwick | Rotten Tomatoes”. www.rottentomatoes.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Matthew Lewis | Rotten Tomatoes”. www.rottentomatoes.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Lauren Jauregui | Actress, Composer, Director”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Alfonso V | King of Aragon, Sicily & Naples | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). 2024-01-01. Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „James Smithson | Founder Smithsonian, Mineralogist, Chemist | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). 2024-01-01. Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Joseph Smith | Biography & Facts | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). 2024-01-23. Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Član SANU”. web.archive.org. 2017-11-07. Arhivirano iz originala 07. 11. 2017. g. Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „A.J. Ayer | British Philosopher & Logical Positivist | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Georgios Papadopoulos”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Jack Lemmon | Actor, Producer, Director”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Dusan T. Batakovic | Writer”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Berger, Peter Ludwig - Hrvatska enciklopedija”. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2024-02-04.
Vidi još[uredi izvor]