Pređi na sadržaj

Prnjavor (Gornji Milanovac)

Koordinate: 44° 03′ S; 20° 36′ I / 44.05° S; 20.6° I / 44.05; 20.6
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prnjavor
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMoravički
OpštinaGornji Milanovac
Stanovništvo
 — 2011.Rast 133
Geografske karakteristike
Koordinate44° 03′ S; 20° 36′ I / 44.05° S; 20.6° I / 44.05; 20.6
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina355 m
Prnjavor na karti Srbije
Prnjavor
Prnjavor
Prnjavor na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj032
Registarska oznakaGM

Prnjavor je naselje u Srbiji u opštini Gornji Milanovac u Moravičkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 133 stanovnika. Udaljeno je 17 km od Gornjeg Milanovca i pored puta je za Kragujevac. Nalazi se na južnim padinama planine Rudnik, u Gornjoj Gruži, na nadmorskoj visini od 350 do 500 m i površini od 816 ha.[1]

Ovde se nalaze Stari spomenici na seoskom groblju u Prnjavoru (opština Gornji Milanovac).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Selo Prnjavor se u srednjem veku zvalo Kupinovo, po kupinama kojih je bilo mnogo i koje su se dobro rađale. Pred nailaskom Turaka celo selo se iselilo. Za vreme turske okupacije selo se zvalo Gornja Vraćevšnica. Pod tim imenom zabeleženo je u turskom popisu 1525. godine. Tada je imalo 10 domova. Pod imenom Prnjavor prvi put se pojavljuje 1806. godine, iz čega se može zaključiti da je selo bilo metoh manastira Vraćevšnica. Većina stanovništva se 1809. godine doselila iz Starog Vlaha.[1]

Prnjavor se prvobitno nalazio u opštini Vraćevšnica. U njoj je od 1810. godine radila škola kojoj je pripadalo i ovo selo. Nadležnost crkvene parohije manastira Vraćevšnica pruža se i na selo Prnjavor. Seoska slava je Mali Spasovdan.[1]

U ratovima u periodu od 1912. do 1918. godine selo je dalo 56 ratnika. Poginulo ih je 18 a 38 je preživelo.[1]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U popisima selo je 1910. godine imalo 326 stanovnika, 1921. godine 308, a 2002. godine taj broj je spao na 108.[1]

U naselju Prnjavor živi 86 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,1 godina (44,1 kod muškaraca i 46,0 kod žena). U naselju ima 34 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,15.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 288
1953. 240
1961. 218
1971. 174
1981. 153
1991. 166 160
2002. 107 108
2011. 133
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
106 99,06%
Slovaci
  
1 0,93%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Đuković, Isidor (2005). Rudničani i Takovci u oslobodilačkim ratovima Srbije 1912-1918. godine. Gornji Milanovac: Muzej Rudničko-takovskog kraja. str. 351. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]