Hronologija Narodnooslobodilačke borbe 1944.
Hronološki pregled važnijih događaja Narodnooslobodilačke borbe naroda Jugoslavije, koji su se desili tokom 1944. godine.
Januar[uredi | uredi izvor]
10—16. januar[uredi | uredi izvor]
22—24. januar[uredi | uredi izvor]
Februar[uredi | uredi izvor]
- Februarski pohod u Makedoniji
Mart[uredi | uredi izvor]
6. mart[uredi | uredi izvor]
- U blizini Trebinja, kod železničke stanice Grmljani, na železničkoj pruzi između Huma i Gabele, jedan bataljon Južnohercegovačkog partizanskog odreda uništio nemački vojni transportni voz, a transportovanu jedinicu razbio. U ovoj akciji ranjeno je 40, a poginulo 58 vojnika iz Prvog bataljona 369. puka nemačke 369. legionarske divizije (vidi članak Zaseda u Popovom polju 6. marta 1944.).
18. mart[uredi | uredi izvor]
- U selu Manojlovci, kod Topole, pripadnici Kačarevske četničke brigade, ubili aktivistkinju Narodnooslobodilačkog pokreta Sofiju Ristić (1903—1944), narodnog heroja, zbog sumnje da u zemunici u svom dvorištu skriva ranjene partizane.
28. mart[uredi | uredi izvor]
- U selu Slatini, kod Donjeg Vakufa, delovi nemačke Sedme SS divizije „Princ Eugen“ napali Prvi bataljon Devete krajiške udarne brigade, brigadnu bolnicu i Štab brigade. Posle četvoročasovne borbe, neprijatelj se povukao u Donji Vakuf. U toku ove borbe poginuo je zamenik komandanta Prvog bataljona Miloš Ždero, narodni heroj.
April[uredi | uredi izvor]
9. april[uredi | uredi izvor]
- Počeo Napad NOVJ na Cazin aprila 1944. i trajao do 11. aprila.
13. april[uredi | uredi izvor]
Maj[uredi | uredi izvor]
10. maj[uredi | uredi izvor]
- Izveden je napad NOVJ na Šoltu maja 1944. izvela ga je 26. dalmatinska divizija NOVJ.
Jun[uredi | uredi izvor]
2—4. jun[uredi | uredi izvor]
8. jun[uredi | uredi izvor]
- U selu Leliću, kod Valjeva, četnici zaklali sekretara Okružnog komiteta KPJ za Valjevu Milicu Pavlović Daru (1915-1944), narodnog heroja.
8—12. jun[uredi | uredi izvor]
19. jun[uredi | uredi izvor]
30. jun[uredi | uredi izvor]
Jul[uredi | uredi izvor]
Avgust[uredi | uredi izvor]
Septembar[uredi | uredi izvor]
12. septembar[uredi | uredi izvor]
- Napad NOVJ na Brač septembra 1944. trajao je do 17. septembra.
13. septembar[uredi | uredi izvor]
14. septembar[uredi | uredi izvor]
- Između sela Galgova i Kapidžije, kod Kruševca, delovi Treće srpske udarne brigade vodili borbu protiv četnika i proterali ih ka reci Rasini, nanevši im gubitke od 4 poginula i više ranjenih. Među poginulim partizanima bio je i zamenik komandira Treće čete Trećeg bataljona Vojislav Manojlović, narodni heroj.
- Oslobođenje Valjeva septembra 1944.
Oktobar[uredi | uredi izvor]
1. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Jedinice Treće udrane i 37. sandžačke divizije oslobodile su Pljevlja.
2. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Oslobođen Petrovgrad - današnji Zrenjanin.
5. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Jedinice 29. hercegovačke divizije, ojačane delovima Druge dalmatinske brigade, posle višednevnih borbi oslobodile Trebinje.
- U toku noći 5/6. oktobar u zatvoru u Ljubljani umrla Vida Janežić Vilma Lučka, sekretar Okružnog odbora Ovobodilne fronte za Ljubljanu i narodni heroj.
8. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Jedinice NOV i POJ, u saradnji sa Bugarskom armijom i avijacijom Crvene armije, otpočele borbe na sektoru Niš-Leskovac-Vlasotince tzv. „Niška operacija“. Ove borbe trajale su do 14. oktobra i rezultovale su oslobođenjem čitave doline Južne Morave i svih mesta istočno od nje.
10. oktobar[uredi | uredi izvor]
- U borbama prilikom oslobođenja Obrenovca, kod sela Zvečka, poginula Vera Miščević, borac Trećeg bataljona Treća vojvođanske brigade i narodni heroj.
- Posle dvodnevnih borbi, jedinice Prve vlasotinačke brigade, uz sadejstvo sa delovima bugarske tenkovske brigade, oslobodile su Vlasotince.
11. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Posle teških dvodnevnih borbi, jedinice 46. srpske divizije oslobodile su Vranje.
- Posle teških četvorodnevnih borbi, jedinice 47. srpske divizije oslobodile su Leskovac.
- Jedinice Prve armijske grupe NOVJ, pod komandom general-lajtanta Peke Dapčevića, uz sadejstvo sa jedinicama Četvrtog mehanizovanog korpusa Crvene armije, pod komandom general-lajtanta Vladimira Ždanova, otpočele su borbe za oslobođenje Beograda tzv. „Beogradska operacija“. Ove borbe trajale su do 20. oktobra i rezultovale su oslobođem Beograda, zauzimanjem svih mesta oko njega i prelaskom partizanskih jedinica preko Save u Srem.
13. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Napredujući ka Beogradu, jedinice Prve proleterske i Šeste ličke divizije zauzele su Avalu i produžile nastupanje ka gradu. U toku ovog dana jedinice Jedanaeste krajiške i Šesnaeste vojvođanske divizije vodile su teške borbe protiv nemačkih snaga na liniji Žarkovo-Makiš.
14. oktobar[uredi | uredi izvor]
- U sklopu borbi tokom Niške operacije, oslobođen je grad Niš. U grad su najpre oko podneva prodrle jedinice 22. srpske divizije, kasnije su iz pravca Niške Banje u grad ušle jedinice Šeste bugarske divizije, a iz pravca Kamenice jedinice 45. srpske divizije sa delom sovjetskih motorizovanih snaga.
- U sporazumu sa komandantom Četvrtog mehanizovanog korpusa Crvene amrije, Vladimirom Ždanovim, Štab Prva armijske grupe izradio je plan neposrednog napada na grad Beograd. Po ovom planu za „glavni udar“ je izabran pravac: Avalski drum-Trg Slavija-Savski most u cilju razbijanja Nemaca na dva dela i sprečavanja rušenja Savskog mosta. Za „pomoćni udar“ je izabran pravac: Aleksandrova ulica-Pančevački most.
- Jedinice Prvog proleterskog korpusa, uz podršku sovjetskih tenkova i artiljerije, razbile su utvrđene nemačke položaje u rejonu Banjica-Dedinje-Rakovica-Topčider i otpočele napad na sam grad Beograd. U isto vreme jedinice Dvanaestog vojvođanskog korpusa, savladale su otpor Nemaca na liniji Žarkovo-Makiš i izbile na Banovo brdo i u Košutnjak, dok je 36. vojvođanska divizija uspela da oslobodi Obrenovac primoravajući deo nemačkih snaga da se povuče preko Save u Srem.
14/15. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Na putu za bolnicu u Valjevu, preminula Anka Matić Grozda, politički komesar čete u Drugoj vojvođanskoj brigadi i narodni heroj, koja je tog dana bila ranjena u borbama za na prilazima Beogradu.
15. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Jedinice NOVJ i Crvene armije prodrle su do centra Beograda - Peta krajiška divizija prodrla je Aleksandrovom ulicom do zgrade Tehničkog fakulteta, a u toku noći 15/16. i do zgrade Električne centrale, dok je jedna njena brigada ostala u Malom Mokrom Lugu da u sadejstvu sa 21. srpskom divizijom savlada nemačku grupaciju jačine 2.500 vojnika; Prva proleterska divizija je, boreći se u uličnim borbama za svaku kuću, prodrla do Slavije; Šesta lička divizija je zauzela Sarajevsku ulicu i u rejonu zgrada ministarstava, između ulica Miloša Velikog i zgrade železničke stanice vodila teške borbe s Nemcima. Dvanaesti korpus savladao je nemački otpor na Čukarici, a pojedini njegovi delovi su prodrli do železničke stanice.
16. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Jedinice Pete krajiške brigade, uz sadejstvo sa motorizovanom brigadom Crvene armije, oslobodile su Smederevo i Grocku.
- Tokom borbi za oslobođenje Beograda, jedinice Trinaeste i Druge proleterske brigade uništile su nemačku grupaciju na Voždovcu.
17. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Tokom borbi za oslobođenje Beograda, u borbi sa nemačkim snagama na Slaviji, poginuli komandant i politički komesar Prvog crnogorskog bataljona Prve proleterske brigade - Dušan Milutinović i Blažo Popivoda, narodni heroji.
18. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Jedinice 29. hercegovačke i 26. dalmatinske divizije oslobodile su Dubrovnik i obalski pojas od Pelješca do Herceg Novog.
- Tokom borbi za oslobođenje Beograda, u borbi sa nemačkim snagama u Dečanskoj ulici, poginuo kapetan Milisav Đurović, komandant Četvrtog bataljona Osme crnogorske brigade i narodni heroj.
19. oktobar[uredi | uredi izvor]
- U sklopu borbi tokom Beogradske operacije, kod zaseoka Popovići, zapadno od Ripnja, u borbi protiv jakih nemačkih snaga poginuo je major Mahmut Ibrahimpašić Mašo politički komesar Pete krajiške brigade i narodni heroj.
20. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Posle devetodnevnih teških borbi, oslobođen je Beograd glavni grad Nove Jugoslavije. U 8 časova ujutro savladan je poslednji nemački otpor u gradu. Brzim prodorom partizanskih i sovjetskih snaga zauzet je most na Savi čime je otpočelo nastupanje u Srem. Jedna brigada Prve proleterske i dve brigade Šeste ličke divizije, i deo sovjetskih snaga prešle su preko Save i otpočele borbe za Zemun i Bežanijsku kosu.
- U toku borbi za oslobođenje Travnika, poginuo Josip Mažar Šoša, načelnik Operativnog odeljenja Petog udarnog korpusa i narodni heroj.
21. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Jedinice 17. istočnobosanske divizije, uz sadejstvo sa jedinicama Crvene armije, oslobodile su Kragujevac.
22. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Jedinice Petog udarnog korpusa, su posle dvodnevnih žestokih borbi oslobodile Travnik. U toku ovih borbi, prilikom napada na opkoljene ustaše u kasarni, u tenku poginuli Petar Mećava, komandant Desete krajiške divizije i Lazar Marin, komandant Tenkovske čete Petog udarnog korpusa, narodni heroji.
- Jedinice Šeste ličke divizije, uz sadejstvo jedne brigade Prve proleterske divizije i sovjetskih jedinica, oslobodile su Zemun.
23. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Prilikom dolaska iz Pančeva u oslobođeni Beograd, poginuo general-lajtant Ivan Milutinović, član Politbiroa CK KPJ, Vrhovnog štaba NOV i POJ, Predsedništva AVNOJ-a i NKOJ-a i narodni heroj, kada je brodić u kom se nalazio naleteo na minu i potonuo, na Dunavu, nedaleko od Višnjice.
23/24. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Novosadski partizanski odred oslobodio je Novi Sad.
27. oktobar[uredi | uredi izvor]
- U Zvečevu u neprijateljskoj diverziji poginuo potpukovnik Jovan Marinković Ivo, obaveštajni oficir Šestog slavonskog korpusa i narodni heroj.
29. oktobar[uredi | uredi izvor]
- Posle teških borbi, jedinice 41. makedonske divizije, uz sadejstvo Prve makedonske brigade, oslobodile su Prilep. Oslobođenjem Prilepa onemogućeno je nemačko povlačenje od Velesa ka Skoplju, zbog čega su Nemci s jakim snagama pokušali da ponovo zauzmu pravac povlačenja Bitolj-Skoplje.
31. oktobar[uredi | uredi izvor]
- U Novom Sadu formirana je 51. vojvođanska divizija, u čiji su sastav ušle Sedma, Osma i Dvanaesta vojvođanska brigada.
Novembar[uredi | uredi izvor]
1. novembar[uredi | uredi izvor]
- Jedinice 16. vojvođanske udarne divizije oslobodile Sremsku Mitrovicu.
- Na položaju selo Sedobro — selo Rasno, kod Prijepolja delovi Pete sandžačke udarne bragade vodili borbu protiv oko 500 nemačkih vojnika i odbacili ih ka komunikaciji Prijepolje—Priboj. Neprijatelj je imao znatne gubitke, a zaplenjeno je šest mitraljeza, tri puškomitraljeza, tri automata, pet minobacača, sedam pištolja, 60 pušaka i dosta drugog materijala. Gubici delova Pete sandžake brigade su bili - 6 mrtvih i 1 ranjen borac. Među poginulim borcima bio je i politički komesar Pete sandžačke brigade Živko Džuver (1919—1944), narodni heroj.
2. novembar[uredi | uredi izvor]
- Jedinice 41. i 49. makedonske divizije oslobodile Prilep.
7. novembar[uredi | uredi izvor]
- Kod Černomelja, nesrećnim slučajem, poginuo komandant Glavnog štaba NOV i PO Slovenije Franc Rozman Stane, narodni heroj.
9. novembar[uredi | uredi izvor]
- Jedinice 42. makedonske divizije oslobodile Veles.
- U Beogradu otpočelo četvorodnevno Prvo zasedanje ASNO Srbije. Na zasedanju su prihvaćene odluke Drugog zasedanja AVNOJ-a i izabran Glavni NOO Srbije.
- Jedinice Četvrte kosovsko-metohiske NOU brigade oslobodile Đakovicu.
11. novembar[uredi | uredi izvor]
- Jedan puk 233. pešadijske divizije Crvene armije i tri bataljona Dvanaeste vojvođanske brigade 51. vovođanske udarne divizije NOVJ forsirali reku Dunav, zauzeli selo Batinu, u Baranji i uspostavili mostobran na desnoj obali Dunava.
13. novembar[uredi | uredi izvor]
- Deseta crnogorska udarna brigada, uz sadejstvo Šeste crnogorske udarne brigade, oslobodila Cetinje.
- Jedinice 42. makedonske divizije oslobodile Skoplje.
16. novembar[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu otpočelo Prvo zasedanje USAO Srbije.
18. novembar[uredi | uredi izvor]
- Počela Bitka za Našice 1944. i trajala 7 dana.
18/19. novembar[uredi | uredi izvor]
- Treća proleterska NOU brigada oslobodila Pljevlja.
19. novembar[uredi | uredi izvor]
- Predsedništvo AVNOJ-a, na predlog ASNO Srbije, donelo odluku kojom je, generalnom sekretaru CK KPJ i Vrhovnom komandantu NOV i POJ, maršalu Josipu Brozu Titu dodeljen Ordenom narodnog heroja.
24. novembar[uredi | uredi izvor]
- Druga dalmatinska brigada oslobodila Perast, Risan i Kotor.
26. novembar[uredi | uredi izvor]
- Jedinice Osmog korpusa NOVJ započele kninsku operaciju, koja je završena 4. decembra oslobođenjem Knina.
29. novembar[uredi | uredi izvor]
- Jedinice Druge proleterske udarne divizije, uz sadejstvo 25. divizije NOVJ i 223. pešadijske divizije Crvene armije, oslobodile Kraljevo.
30. novembar[uredi | uredi izvor]
- Jedinice 22. udarne divizije oslobodile Novi Pazar.
Decembar[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Literautra[uredi | uredi izvor]
- Hronologija oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije 1941—1945. Beograd: Vojno-istorijski institut. 1964.
- Hronologija Radničkog pokreta i SKJ 1919—1979 tom II. Beograd: „Institut za savremenu istoriju“. 1980.