Hronologija radničkog pokreta i KPJ 1933.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
prethodna celina:
◄ 1920—1929.
sledeća celina:
1940—1949. ►


Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za Radnički pokret Jugoslavije i Komunističku partiju Jugoslavije (KPJ), kao i opšta politička dešavanja koja su se dogodila u Kraljevini Jugoslaviji tokom 1933. godine.



Mart[uredi | uredi izvor]

9. mart[uredi | uredi izvor]

  • U Dubrovniku umro Stanko Dragojević (1893—1933), pravnik i revolucionar, pravni referent Okružnog suda u Dubrovniku i jedan od osnivača Komunističke partije u Crnoj Gori i Podgorici. Na njegovoj sahrani u Podgorici, 11. marta bila je velika povorka naroda sa 16 crvenih venaca i četiri govornika. Zbog masovnog prisustva naroda, policija nije taj dan hapsila govornike, već narednih dana.[1]

Maj[uredi | uredi izvor]

23. maj[uredi | uredi izvor]

Jun[uredi | uredi izvor]

22. jun[uredi | uredi izvor]

  • U Beču, austrijska policija u okviru racije na predstavnike austrijske radničke klase, koji su radili na organizovanju demonstracija protiv režima, uhapsila Blagoja Parovića i Miloša Markovića, članove Privremenog rukovodstva KPJ i Stevana Lilića, člana KPJ. Nakon hapšenja, oni su saslušavani u policiji. Marković je zbog bolesti pušten sutradan, dok su Parović i Lilić zadržani radi utvrđivanja identiteta. Zahvaljujući zalaganju CK KPJ, koji je preko austrijskih komunista angažovao advokate, Parović je uspeo da izbegne izručenje jugoslovenskoj policiji.[2]

Avgust[uredi | uredi izvor]

11. avgust[uredi | uredi izvor]

  • U Moskvi, od posledica dugogodišnje tuberkuloze, umro Miloš Marković (1901—1933), revolucionar, član Privremenog rukovodstva KPJ i dugogodišnji istaknuti rukovodilac KP Jugoslavije.[3]

Septembar[uredi | uredi izvor]

u toku septembra[uredi | uredi izvor]

  • U Beogradu, u izdanju „Kosmosa” izašao prvi tom Kapitala Karla Marksa, u tiražu od 5.000 primeraka. Prevod prvog toma na srpski jezik izvršili su komunisti-robijaši Moša Pijade i Rodoljub Čolaković, koji su u knjizi potpisani pseudonimima — M. Porobić i R. Bosanac, dok je redakciju prevoda izvršio August Cesarec. Tokom boravka u zatvoru, Moša Pijade je preveo i drugi tom Kapitala, koji je 1934. objavio „Kosmos”, a redakciju prevoda izvršio Veselin Masleša. Treći tom Kapitala, objavljen je tek 1947. u izdanju beogradske „Kulture” i ovo su bili prvi celoviti prevodi ovog Markosovog dela, dok su do tada objavljivani samo odlomci.[4]

Decembar[uredi | uredi izvor]

28. decembar[uredi | uredi izvor]

  • U Zagrebu uhapšen Nikola Stihović, tehničar Mesnog komiteta KPJ za Zagreb, u čijem je stanu policija pronašla ilegalni partijski materijal. Uhapšen je nedugo po povratku sa robije, na koji je bio osuđen 1930. godine. Zajedno sa drugim uhapšenim komunistima, suđeno mu je juna 1934. godine.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hronologija 1 1980, str. 208.
  2. ^ Hronologija 1 1980, str. 209.
  3. ^ Hronologija 1 1980, str. 210.
  4. ^ Hronologija 1 1980, str. 211.
  5. ^ Hronologija 1 1980, str. 213.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963.  COBISS.SR 54157575
  • Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978.  COBISS.SR 50094343
  • Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom I 1919—1941. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980.  COBISS.SR 1539739342
  • Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985.  COBISS.SR 68649479