Balajnac (Despotovac)

Koordinate: 44° 05′ 14″ S; 21° 21′ 28″ I / 44.087166° S; 21.357833° I / 44.087166; 21.357833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Balajnac
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPomoravski
OpštinaDespotovac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 360
Geografske karakteristike
Koordinate44° 05′ 14″ S; 21° 21′ 28″ I / 44.087166° S; 21.357833° I / 44.087166; 21.357833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina221 m
Balajnac na karti Srbije
Balajnac
Balajnac
Balajnac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj35223
Pozivni broj035621
Registarska oznakaDE

Balajnac je naselje u Srbiji u opštini Despotovac u Pomoravskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 360 stanovnika.

Ovde se nalaze Zapis Milutinovića kruška, Zapis dud kod mesne zajednice, Zapis dud kod škole, Zapis Miloševića kruška, Zapis Milošević Danila kruška, Zapis Milošević Ljubiše kruška.

Poreklo stanovništva[uredi | uredi izvor]

Podaci datiraju iz 1926. g.[1]

U selu ima starosedeoca i prema tome selo je starijeg postojanja. Selo se deli na Gornji i Donji Kraj. Ima oko 83 kuće sa 10 rodova sve pravoslavnih Srba.

U Gornjem su Kraju:

  • Kozarevići (8 k., Sv. Petka), došli oko 1830. g. iz Crne Reke.
  • Milosavljevići (5 k., Sv. Jovan), došli oko 1800. g. iz Velikog Popovića.
  • Jaćići (35 k., Sv. Nikola), ovde su od starine.

U Donjem su Kraju:

  • Zvečanci (10 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan), došli oko 1680. g. iz Zvečana na Kosovu.
  • Malenovići (5 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan), došli iz vranjske okoline.
  • Kuburovići - Petkovići (4 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan), doselili se sa Kosova.
  • Zdravkovići (6 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan), ovde su od starine.
  • Miloševići (5 k., Sv. Jovan), došli iz aleksinačke okoline.
  • Stojadinovići (2 k., Sv. Stevan), ne zna se odakle su.
  • Šelištrići (3 k., Sv. Simeon Mirotočevi), ne zna se odakle su.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Balajnac živi 405 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,5 godina (43,9 kod muškaraca i 47,0 kod žena). U naselju ima 125 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,82.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 723
1953. 712
1961. 698
1971. 654
1981. 659
1991. 613 528
2002. 478 605
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
467 97,69%
Rumuni
  
1 0,20%
nepoznato
  
6 1,25%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Naselja" knj.26 (dr. Stanoje M. Mijatović: Resava
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]