Pređi na sadržaj

Vatinska kultura

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vatinska kultura

Područje Vatinske kulture
Geografija
Regija srednja Evropa, Balkan
Zemlja Srbija, Rumunija, Hrvatska, Bugarska, Bosna i Hercegovina
Glavni lokalitet Vatin
Društvo
Društveno uređenje lovačkostočarska plemenska zajednica
Period
Istorijsko doba bronzano doba
Nastanak 1600. p. n. e.
Prestanak 1300. p. n. e.
Prethodnici i naslednici
  Prethodile su: Nasledile su:
Kultura inkrustovane keramike Belegiška kultura
Portal Arheologija

Vatinska kultura je kultura ranog bronzanog doba rasprostranjena u Banatu, Sremu i južnoj Bačkoj, kao i u centralnoj Srbiji.

Vatinska kultura je u ranoj fazi bila u kontaktu sa Minojskom i Mikenskom kulturom, te je organizacija njenog društva i zanatstva pod njihovim uticajem.

Nalazišta[uredi | uredi izvor]

Glavna arheološka nalazišta su:

Značajne su i gradine (Feudvar).

Faze[uredi | uredi izvor]

Milutin Garašanin je Vatinsku kulturu podelio na tri faze:

I faza Pančevačko omoljička faza rano i početak srednjeg bronzanog doba
II faza Vatinsko vršačka faza srednje bronzano doba
III faza Belegiš - Ilandža kraj srednjeg i početak poznog bronzanog doba

Naselja[uredi | uredi izvor]

Naselja su podizana na obalama reka i brežuljcima. Građene su poluzemunice i nadzemne kuće sa temeljima od kamena i drvenim nadzemnim konstrukcijama.

Sahranjivanje[uredi | uredi izvor]

Primenjivala se kremacija. Pokojnici su spaljivani sa odećom i nakitom. Ostaci su polagani u urne.

Keramika[uredi | uredi izvor]

Vatinska posuda, Vršački muzej

Osnovni keramički oblik je oštro profilisani pehar sa jednom ili dve drške koje nadvisuju obod. Drške su polumesečasto profilisane (ansa lunata) ili imaju rožaste ukrase (ansa kornuta).

Ostali oblici:

  • trbušaste amfore sa niskim vratom i poklopcem
  • dvojni sudovi
  • plitke posude
  • zoomorfne vaze

Keramika je ukrašavana kanelovanjem, urezivanjem geometrijskih motiva – poput snopova linija, kružića, voluta, spirala – koji su raspoređeni u horizontalne trake. Pravilnost ornamentike kao i upotreba neke vrste šestara je dodirna tačka sa minojskom i mikenskom kulturom.

Metalni predmeti[uredi | uredi izvor]

  • pljosnate sekire sa produženim cevastim delom za dršku
  • trougaoni bodeži
  • ukrasne igle
  • narukvice
  • prstenje
  • privesci
  • dugmad

Za nakit su koristili i zlato.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Praistorija jugoslovenskih zemalja, Bronzano doba, Sarajevo, 1983.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]