Pređi na sadržaj

Demografija Crne Gore

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Demografija Crne Gore obuhvata prikaz demografske strukture Crne Gore koji se precizno može pratiti od 1909. godine kada je obavljen prvi popis stanovništva. Tada je u Crnoj Gori živelo 317.856 stanovnika.[1] Prema popisu stanovništva iz 2003. godine Crna Gora je imala 620.145 stanovnika.

Popis stanovništva u Knjaževini Crnoj Gori[uredi | uredi izvor]

Popisi stanovništva i drugi podaci 1862-1914.[uredi | uredi izvor]

Popis stanovništva 1909. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 317.856

Većinu stanovništva činili su pravoslavci (94,38%),[2] dok su ostali uglavnom bili muslimani. Srpskim jezikom je govorilo 95% stanovništva, a u većem broju je bilo i stanovništva sa albanskim jezikom kao maternjim. Smatra se da je tadašnji broj stanovnika bio precenjen i procenjen je na oko 220.000. Crnogorska vlast nije smatrala za potrebno da u popisnim knjigama ima odrednicu o nacionalnom karakteru svog stanovništva, budući da se smatralo da su svi Srbi.[3]

Popisi stanovništva u Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji[uredi | uredi izvor]

Popis stanovništva 1921. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 223.091

Jezički sastav:

Većina stanovništva je govorila srpskim i hrvatskim jezikom: 205.550 (92,14%) , dok su govornici albanskog činili najbrojniju nacionalnu manjinu (17. 133 stanovnika). Po regionima je lingvistička struktura bila sledeća: Za okruge Andrijevica, Bar, Kolašin, Nikšić, Podgorica i Cetinje je popisan broj stanovnika od 199.227 stanovnika od kojih govornika srpskog i hrvatskog jezika 181.989 ili 91,35%, a govornika albanskog jezika 16.838 ili 8,45%. U Okrugu Berane bilo je 23.864. stanovnika od kojih je hrvatskim i srpskim govorilo 23.561 stanovnika, a albanskim 275 stanovnika.

Srez\Maternji jezik srpski i hrvatski albanski ostali ukupno
Andrijevica 23.865 746 13 24.624
Bar 17.100 11.387 151 28.638
Berane 23.561 275 28 23.864
Kolašin 14.878 7 14 14.899
Nikšić 50.455 42 19 50.516
Podgorica 44.038 4.530 83 48.651
Cetinje 31.653 126 129 31.899

Popis stanovništva 1931. godine[uredi | uredi izvor]

Teritorija današnje Crne Gore je 1931. godine bila deo Zetske banovine koja je tada imala 925.516 stanovnika. Crna Gora u današnjim granicama imala je ukupno 360.044 stanovnika.

Jezički sastav:

Verski sastav:

Popisi stanovništva u Crnoj Gori od 1948. godine[uredi | uredi izvor]

Popis stanovništva 1948. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 377.189

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1953. godine[uredi | uredi izvor]

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1961. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 471.894

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1971. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 529.604

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1981. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 584.310

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1991. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 615.035

Etnički sastav:

   
  • ostali: 1.496
  • neizjašnjeni: 943
  • regionalno opredeljeni: 998
  • nepoznato: 6.076
 

Jezički sastav:

Od ukupnog broja etničkih Muslimana samo se 40.008 (44,64%) opredelilo za različite varijante srpskog jezika, dok je većina navela bosanski i bošnjački kao maternji jezik.

Verski sastav:

Od ukupnog broja Crnogoraca bilo je 3.081 katolika, 2.492 muslimana i 355.395 pravoslavaca; od ukupnog broja Albanaca bilo je 12.772 katolika i 26.216 muslimana; od ukupnog broja Jugoslovena bilo je 11.243 pravoslavnih, 4.149 katolika i 1.856 muslimana.

Popis stanovništva 2003. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 620.145

U ukupno stanovništvo je uračunato i stanovništvo raseljeno sa Kosova i Metohije čiji je broj 17.947. (Nacionalna struktura raseljenog stanovništva je sledeća: Crnogorci 5.817, Srbi 4.495, Romi 3.105, Muslimani 1.823, Egipćani 1.539, Albanci 457, Bošnjaci 333, Goranci 83, Aškalije 79, Jugosloveni 72, Hrvati 27, Makedonci 23, Slovenci 9, ostali 53 i neizjašnjeni 32. Najviše raseljenih bilo je u opštinama Podgorica 6.635, Bar 2.568, Berane 2.420 i Plav 991.

Etnički sastav:

   
  • Nemci - 118 (0,02%)
  • ostali - 2.180 (0,35%)
  • neizjašnjeni - 26.906 (4,34%)
  • regionalno opredeljeni - 1.258 (0,20%)
  • nepoznato - 6.168 (1,00%)
 

Jezički sastav:

Od ukupnog broja Crnogoraca 156.374 (58,42%) navelo je srpski kao maternji jezik, dok je crnogorski navelo 106.214 lica; od ukupnog broja Srba 197.684 (99,63%) navelo je srpski jezik kao maternji; od ukupnog broja Jugoslovena 1.705 (91,67%) je navelo srpski kao maternji jezik; od ukupnog broja Albanaca 30.382 (97,49%) je navelo albanski jezik kao maternji; od ukupnog broja Bošnjaka 18.662 (38,73%) je navelo bošnjački jezik kao maternji, 13.718 (28,47%) je navelo bosanski kao maternji, 12.549 (26,04%) je navelo crnogorski, a 2.723 (5,65%) je navelo srpski jezik kao maternji; od ukupnog broja Muslimana 13.627 (55,34%) je navelo crnogorski kao maternji, 8.696 (35,31%) je navelo srpski za maternji jezik, 1.094 (4,44%) bošnjački, 414 albanski i svega 282 lica je navelo bosanski jezik kao maternji; od ukupnog broja Hrvata 2.529 (37,13%) je navelo srpski za maternji, 2.438 (35,80%) hrvatski i 1.375 (20,19%) crnogorski jezik.

Verski sastav:

  • pravoslavci - 460.383 (74,24%)
  • muslimani - 110.034 (17,74%)
  • katolici - 21.972 (3,54%)
  • neizjašnjeni: 13.867 (2,24%)
  • nije vernik: 6.003 (0,97%)

Od ukupnog broja Crnogoraca 11.710 su muslimani, 5.000 katolici, a 241.728 pravoslavci; od ukupnog broja Albanaca 8.126 su katolici, a 22.834 su muslimani. Ovo su jedine dve nacionalnosti u Crnoj Gori sa značajnim brojem pripadnika dve ili više religija.

Popis stanovništva 2011. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 620.029

Etnički sastav:

Jezički sastav:

Verski sastav:

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]