Matija Kvasina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Matija Kvasina
Kvasina 2014. godine
Lični podaci
Puno imeMatija Kvasina
Datum rođenja(1981-12-04)4. decembar 1981.(42 god.)
Mesto rođenjaNova Gradiška, Jugoslavija
DržavljanstvoHrvatska
Visina1,80 m
Masa70 kg
Timske informacije
Disciplinadrumski
Profesionalna karijera
2004—2008Perutnina ptuj
2009Amika čips—knauf
2009Loborika
2010Zerokvadro—radenska
2011—2012Loborika
2012Tusnad
2013—2015Gurmetflin simplon
2016Sinerdži Baku
2017Febermajl—simplon
Uspesi
Prvenstva
Nacionalni šampion
(drumska trka)
1 (2005)
Nacionalni šampion
(vožnja na hronometar)
8 (2004, 2006, 2007, 2008, 2010, 2013, 2015, 2016)
Druge trke
Ron Alps izere 1 (2014)
Tur of Kroatija 1 (2016)
Trka kroz Srbiju2 (2005, 2008)
Ažurirano: 22. jun 2023.

Matija Kvasina (4. decembar 1981) bivši je hrvatski profesionalni biciklista u periodu od 2004. do 2017. godine. Dva puta je osvojio trku kroz Srbiju i jednom Tur of Kroatiju; osam puta je osvojio prvenstvo Hrvatske u vožnji na hronometar i jednom u drumskoj vožnji, a dva puta je učestvovao na Olimpijskim igrama.

Godine 2017. suspendovan je na četiri godine zbog dopinga, nakon što je bio pozitivan na EPO na trci Fleš di Sud te godine.[1]

Karijera[uredi | uredi izvor]

Profesionalnu karijeru počeo je 2004. godine i ostvario je jednu pobedu, osvojio je nacionalno prvenstvo u vožnji na hronometar. 2005. je vozio Vuelta Kuba trku, a prvu pobedu je ostvario na trci kroz Srbiju, gde je pobedio na drugoj etapi i osvojio je trku. Do kraja sezone osvojio je još nacionalno prvenstvo u drumskoj vožnji. 2006. osvojio je etapu na Vuelti Kube i završio je na drugom mestu u generalnom plasmanu. Osvojio je još nacionalno prvenstvo i trku u Pragu.

2007. je počeo trećim mestom na trci Điro del Belvedere, a zatim je osvojio treće mesto i na trci kroz Srbiju. Prvu pobedu ostvario je na trci Beograd—Čačak, a osvojio je i nacionalno prvenstvo u vožnji na hronometar i drugu etapu na trci u Poljskoj. 2008. je osvojio po drugi put trku kroz Srbiju, a osvojio je drugo mesto na trci Hrvatska—Slovenija. Na Olimpijskim igrama 2008., u Pekingu, završio je drumsku trku na 56 mestu, a trku na hronometar na 38 mestu. 2009. nije ostvario pobedu, završio je na šestom mestu na Turu Slovenije i osvojio je treće mesto na trci u Mađarskoj.

2010. je počeo trećim mestom na trci Šenčur, u Sloveniji. Prvu pobedu zabeležio je na trci Sudkarten, u Austriji, a zatim je osvojio i nacionalno prvenstvo u vožnji na hronometar. Učestvovao je i na svetskom prvenstvu, drumsku trku je završio na 28 mestu. 2011. je osvojio trku Beograd—Banja Luka, na Turu Slovenije osvojio je osmo mesto, na Turu Bugarske šesto mesto, a zatim je osvojio Centralnoevropski Tur, održan u Mađarskoj. 2012. je osvojio Tur Rumunije, uz jednu etapnu pobedu, a na trci kroz Srbiju osvojio je peto mesto. 2013. je počeo devetim mestom na trci Jadranska Magistrala, a nakon dve godine, osvojio je nacionalno prvenstvo u vožnji na hronometar. Osvojio je drugo mesto na trci Sibiu u Rumuniji i treće na trci Južne Bohemije, gde je pobedio na trećoj etapi. Na svetskom prvenstvu u drumskoj vožnji, završio je na 30 mestu.

2014. je osvojio Tur Ron Alp , dok je na Turu Bretanje osvojio peto mesto, a na Turu Slovačke treće. 2015. je osvojio samo nacionalno prvenstvo u vožnji na hronometar, dok je treći na trci u Kranju i deveti na Turu Češke. 2016. završio je na osmom mestu na Turu Azerbejdžana, a zatim je ostvario najveću pobedu, osvojio je Tur Hrvatske, gde su učestvovali najveći svetski timovi.[2] Pobedio je na trci 25. maj u Tuzli i osvojio je nacionalno prvenstvo u vožnji na hronometar, dok je trku kroz Srbiju završio na trećem mestu. Kvasina je bio jedini hrvatski biciklista na Olimpijskim igrama 2016. u Rio de Ženeiru, ali nije uspio da završi trku.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Kvasina positive for EPO stimulator at Fleche du Sud”. cyclingnews.com. 3. 7. 2017. Pristupljeno 22. 6. 2023. 
  2. ^ „Matija Kvasina wins the 2016 Tour of Croatia - News - CRO Race 2019”. www.crorace.com. Arhivirano iz originala 13. 02. 2021. g. Pristupljeno 2021-02-03. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]