Medveđa (Despotovac)

Koordinate: 44° 09′ 02″ S; 21° 20′ 19″ I / 44.150666° S; 21.338666° I / 44.150666; 21.338666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Medveđa
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPomoravski
OpštinaDespotovac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 838
Geografske karakteristike
Koordinate44° 09′ 02″ S; 21° 20′ 19″ I / 44.150666° S; 21.338666° I / 44.150666; 21.338666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina146 m
Medveđa na karti Srbije
Medveđa
Medveđa
Medveđa na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj35224
Pozivni broj035
Registarska oznakaDE

Medveđa je naselje u Srbiji u opštini Despotovac u Pomoravskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 838 stanovnika.

Ovde se nalaze Arheološko nalazište Idumum, Zapis Jovanovića hrast (Medveđa), Zapis dud kod crkve (Medveđa) i OFK Bratstvo Medveđa.

Poreklo stanovništva[uredi | uredi izvor]

Podaci datiraju iz 1930. godine)[1]

Po predanju Medveđa je prvi put bila preko Resave na mestu "Gušter", pa se otuda pomestila kod Starog Groblja, a odatle na današnje mesto. Uzrok pomeštanja je nepoznat. Selo se deli na Gornju i Donju Malu.

U Gornjoj su Mali:

  • Velisavljevići (90 k., Sv. Jovan); doselili se oko 1730. godine sa Kosova, sa mnogo ovaca, došla su četiri brata: Velisav, Radojko, Radivoje i Miljko i po najstarijem bratu je i ceo rod dobio prezime, isti rod je bio i u Staroj Medveđi, te se računa kao najstariji; od njih je bio knez Milisav Velisavljević.
  • Krsjanići (15 k., Sv. Jovan), došli iz Balajinca (starom Krsti, Krsjanu, bilo se udavilo dete u kaci sa surutkom, a Turčin ga tražio da za to plati globu i on pobegne u Medveđu; u Medveđi posle kažu Turčinu, da tu ne živi nikakav Krsta, već Krsjan, te mu tako sakriju trag).
  • Novaci (30 k., Miholjdan), došli iz Starog Adžibegovca.
  • Radivojci (8 k., Sv. Jovan) i Stanojlovići (10 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan), došli iz Brestova.
  • Jovančevići (10 k., Sv. Nikola), došli iz Virina.
  • Šajkići (10 k., Sv. Nikola), doselili se iz Dražmirovca.
  • Bakići (6 k., Sv. Nikola), došli iz Grabovca, a tamo iz Srema, te ih zovu Madžari.
  • Predići (5 k., Sv. Petka), došli iz Porodina, bili su Vlasi, pa se posrbili.
  • Brkići (6 k., Sv. Nikola), doselili se oko 1890. godine iz Kovanice, a tamo sa Kosova.

U Donjoj su Mali:

  • Vasići (9 k., Đurđevdan), Cigani torbari koji ne znaju odakle su.
  • Bugarčići (5 k., Sv. Nikola), doselili se iz Velikog Izvora.
  • Malenovići (6 k., Sv. Vrači), doselili se iz Kupinovca, (stari Malen došao je na imanje kao domazet).
  • Đorići (1 k., Sv. Arhanđel), doselili se tu iz vranjske okoline.
  • Mijatovići (15 k., Sv. Jovan Zlatoust), došli iz Stare Medveđe.
  • Radovanovići (1 k., Sv. Trifun i Sv. Arhanđel), doselili se iz Roande od istoimenog roda, starinom su od Đakovice.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Medveđa živi 731 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 47,7 godina (46,9 kod muškaraca i 48,5 kod žena). U naselju ima 299 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,94.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 1.508
1953. 1.536
1961. 1.515
1971. 1.563
1981. 1.521
1991. 1.409 1.030
2002. 880 1.342
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
875 99,43%
Rumuni
  
2 0,22%
Hrvati
  
1 0,11%
Rusi
  
1 0,11%
nepoznato
  
1 0,11%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Naselja" knj.26 (dr. Stanoje Mijatović: Resava
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]