Mezija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Karta Mezije
Grb Mezije iz Stematografije Hristifora Žefarovića

Mezija (lat. Moesia, grč. Μοισία [Moisía]) je bila antička oblast, koja je dobila naziv po Mezima, drevnom tračkom plemenu koje je živelo južno od donjeg toka reke Dunava, u oblastima koje danas pripadaju Srbiji i Bugarskoj. Početkom 1. veka nove ere, Meziju su osvojili Rimljani, koji su na tom području ustanovili istoimenu provinciju.[1][2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Malo se zna o Mezima pre 29. p. n. e. kada ih je prvi put porazio rimski zapovednik Marko Kras. Nešto kasnije došlo je do stvaranja posebne rimske provincije. Nije jasno, međutim, kada je tačno Mezija organizovana kao provincija: prvi carski legat za koga se zna u ovoj provinciji bio je Aul Cecina, a vest se odnosi na 6. godinu (Kasije Dion, 51.29.3); no, nije isključeno da je Mezija bila osnovana i neku godinu ranije.

Organizacija provincije u definitivnom obliku pripada vremenu cara Tiberija. Od njegovih vremena, Mezija je obuhvatala gotovo čitavu teritoriju današnje centralne Srbije i dalje se prostirala duž čitavog donjeg Dunava (na teritoriji današnje Bugarske), sve do ušća u Crno more, a južna granica je išla do planine Balkan.

Od vremena cara Domicijana, Mezija se podelila na Gornju i Donju Meziju.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Papazoglu 1969.
  2. ^ Mirković 1981, str. 66-76.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]