Spisak ostrva Srbije
Ovo je spisak ostrva u Srbiji. Najveći broj ostrva su rečna ostrva (ade) kojih najviše ima na Dunavu i Savi. Najveće ostrvo na Dunavu u Srbiji bilo je Ostrovo kod Kostolca sve dok nije pregrađen Dunavac i tako ostrvo spojeno sa desnom obalom. Površine je oko 65 km².[1]
Najpoznatije ostrvo (danas poluostrvo) je Ada Ciganlija, koja je popularno rekreativno i turističko mesto. Osim Ade, Beograd ima ukupno 16 ostrva [2] na rekama, od kojih su mnoga još neiskorišćena. Među njima, Veliko ratno ostrvo na ušću u Savu, izdvaja se kao oaza divljači (posebno ptica). [3] Ova područja, zajedno sa obližnjim Malim ratnim ostrvom, zaštićena su od strane gradske vlade kao rezervati prirode. [4]
Rečna ostrva (ade)[uredi | uredi izvor]
Bivša ostrva[uredi | uredi izvor]
Jezerska ostrva[uredi | uredi izvor]
Naziv | Jezero | Lokacija | Koordinate |
---|---|---|---|
Dugi del | Vlasinsko jezero | Vlasina Stojkovićeva | 42° 42′ 13″ S; 22° 20′ 59″ I / 42.703599° S; 22.349677° I |
Zapadno ptičije ostrvo | Palićko jezero | Palić | 46° 04′ 48″ S; 19° 42′ 44″ I / 46.080011° S; 19.712305° I |
Istočno ptičije ostrvo | Palićko jezero | Palić | 46° 04′ 30″ S; 19° 43′ 24″ I / 46.074905° S; 19.723291° I |
Roža Šandor | Ludoško jezero | Šupljak | 46° 06′ 04″ S; 19° 49′ 37″ I / 46.101224° S; 19.826966° I |
Stratorija | Vlasinsko jezero | Vlasina Stojkovićeva | 42° 41′ 29″ S; 22° 20′ 47″ I / 42.691470° S; 22.346317° I |
Četiri ostrva | Jegrička | Žabalj | 45° 23′ 55″ S; 20° 06′ 15″ I / 45.398691° S; 20.104251° I |
Plutajuća ostrva[uredi | uredi izvor]
Pored stalnih ostrva, postoje i plutajuća (plivajuća) ostrva. Ona se u Srbiji mogu naći na Vlasinskom jezeru i na jezeru Kraljevac. Na oba jezera ona su nastala erozivnim uticajima kada je formiranjem jezera došlo do otkidanja pojedinih kompleksa tresetišta sa dna jezera. Karakteristika tih ostrva jeste da se kreću slobodno od obale do obale, menjajući kako mesto tako i oblik u zavisnosti od jačine vetra i ostalih klimatskih faktora.[5] Na Kraljevcu je najveće ostrvo površine oko 2 hektara.[6]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Zanimljivosti o selu - Ostrovo” (na jeziku: srpski). poportal.rs. 14. 8. 2017. Pristupljeno 30. 9. 2022.
- ^ Ana Nikolov (2005-07-29). „Beograd – grad na rekama”. Institut za Arhitekturu i Urbanizam Srbije. Pristupljeno 2007-06-05.
- ^ „Zbogom, oazo!” (na jeziku: srpski). Kurir. 2006-05-23. Arhivirano iz originala 2010-10-20. g. Pristupljeno 2007-06-05.
- ^ Beoinfo (2005-08-04). „Prirodno dobro "Veliko ratno ostrvo" stavljeno pod zaštitu Skupštine grada” (na jeziku: srpski). Ekoforum. Arhivirano iz originala 2011-07-26. g. Pristupljeno 2007-06-05.
- ^ Sotonica, Dunja (24. 6. 2019). „Formiranje tresetišta – PIO „Vlasina“” (na jeziku: srpski). Ekoblog. Pristupljeno 30. 9. 2022.
- ^ „Specijalni rezervat prirode "Kraljevac"” (na jeziku: srpski). Sajt TO Kovin. Pristupljeno 30. 9. 2022.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- „Plovidba Dunavom”. Pansion. Arhivirano iz originala 2015-01-24. g. Pristupljeno 2016-04-07.