Портал:Jugoslovenska vojska u otadžbini

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

zastava
zastava

portal
Jugoslovenska vojska u otadžbini

Jugoslovenska vojska u otadžbini ili Ravnogorski pokret (čiji su pripadnici poznati kao četnici) je bila jugoslovenska (većinski srpska), rojalistička gerilska organizacija u Drugom svetskom ratu koju je 13. maja 1941. na Ravnoj gori osnovao pukovnik Dragoljub Mihailović, kao snagu odanu jugoslovenskoj kraljevskoj vladi u izbeglištvu. U Drugom svetskom ratu četnici su uključivali najviše Srba.

Jugoslovenska vojska u otadžbini
Jugoslovenska vojska u otadžbini

IZABRANI ČLANAK

Vučedolska brigada je vojna jedinica koja je formirana na prostoru Banjana, Grahova, Oputnih Rudina, Trepačkih Rudina i Vučjeg dola. Formirana je za vrijeme Balkanskih ratova, Prvog i Drugog svjetskog rata.

Komandant brigade je bio kapetan Ivan Janičić koji je zajedno sa još 18 ljudi osuđen 15. januara 1942. godine na smrtnu kaznu strijeljanjem od strane prijekog vojnog suda nikšićkog partizanskog odreda zbog pomaganja ili učestvovanja u narodnoj vojsci Dragoljuba Mihailovića. Predsjednik suda je bio Sava Kovačevića ostali članovi Milinko Đurović, Nikola A. Đurković, Dimitrije S. Bulajić, Mato Đ. Antunović. Sekretar suda bila je Marija Koš. Neki od njih su osuđeni uslovno dok su neki odmah strijeljani. Prva žrtva je bio poznati sudija tog kraja Novica S. Kovačević. Pored Ivana Janičića i Novice S. Kovačevića osućeni su i još: Đorđije R. Marković, kapetan u penziji iz Jabuke, Blažo S. Kovačević, učitelj iz Spile; Nikola V. Bulajić; Marko K. Kovačević, Mirko J. Kovačević, Marko R. Bulajić, Petar V. Kovačević, Lazo J. Kovačević, Luka S. Kovačević, Novakl J. Krivokapić, Krsto N. Kovačević, Ivan Lj. Kovačević, Momir N. Bulajić, Janko B. Kovačević, Mirko A. Marković, Stevo M. Kovačević i Petar N. Bulajić.


OVDE možete saznati više...

30p
BITKE

Bitka za Šabac se odigrala od 22. septembra do 24. septembra 1941. godine između četnika i Nemaca tokom Drugog svetskog rata za vreme Trećeg srpskog ustanka. Komandant operacija napada na Nemace u Šapcu bio je artiljerijski kapetana prve klase Dragoslav Račić koji je raspolagao sa oko 2.750 boraca za napad na grad. Nemci su se branili sa oko 1.000 vojnika koji su bili dobro utvrđeni u gradu. Četničke snage opkolile su Šabac i pokušavali su tokom više napada da zauzmu centar grada i da osvoje mlin „Jedinstvo“, koje je bilo najjače nemačko utvđenje. Nemci su se tokom borbi dobro branili, pokušali su više bezuspešnih proboja iz obruča, uspeli su da odbrane prilaze mostu, time su izbegli potpuno opkoljavanje od četnika, most na Savi je za Nemce bio od velike važnosti jer su preko njega očekivali pojačanje i pomoć od 342. divizije. Po podne 24. septembra 1941. godine 342. nemačka pešadijska divizija, praćena hrvatskim ustašama prelazi most preko Save i razbija četnički obruč, koji počinju da se povlače prema planini Cer. Nemci su posle bitke za Šabac u znak odmazde za gubitke koje su im četnici naneli izvršili ratni zločin prema srpskom civilnom stanovništvom, streljavši oko 2.100 građana Šapca i Mačve. Nastup 342. divizije u borbama za Šabac označio je početak velike nemačke ofanzive na ustaničku teritoriju.

Dalje...


30p
IZABRANA BIOGRAFIJA

Radomir Petrović
Radomir Petrović

Radomir Petrović - Kent (rođen 6. septembra 1917. Gornji Krupac, Aleksinac - umro 23. juna 2006. Ženeva, Švajcarska) bio je potporučnik u vojsci Kraljevine Jugoslavije i komandant Boljevačke brigade Jugoslovenske kraljevske vojske u otadžbini za vreme Drugog svetskog rata. Posle rata bio je istaknuti politički emigrant, ekspert Ujedinjenih nacija, izdavač i novinar.Rodio se u selu Gornji Krupac kod Aleksinca, od oca Velimira i majke Divne, kao sedmo dete. Osnovnu školu završio je u svom rodnom selu, nižu gimnaziju u Aleksincu, a maturirao je u Nišu. Bio je prvi učenik-maturant iz njegovog sela. Godine 1935. stupio je u Vojno-intendansku akademiju i 1939. godine proizveden je u čin potporučnika.U Aprilskom ratu bio je u jedinici pod komandom generala Draškića, na Kalni, gde mu je bio ratni raspored. General Draškić poslao je potporučnika Petrovića da odnese važan izveštaj generalu Cukavcu, u Niš. Na ulazu u Niš, Nemci su zarobili Radomira Petrovića, koji su nešto ranije već zauzeli grad. Međutim, Petrović uspeo je da iskoristi nesmotrenost Nemaca i da ima pobegne, pridružio se ponovo Jugoslovenskoj vojsci u Soko Banji, obavestivši komandu da su Nemci već u Nišu.

OVDE možete saznati više...


30p
IZABRANA SLIKA

General Mihailović sa članovima savezničke vojne misije 1943.
General Mihailović sa članovima savezničke vojne misije 1943.

30p
DRAGOLjUB MIHAILOVIĆ

Nemačka poternica za Dražom Mihailovićem iz leta 1943.

Dragoljub Draža Mihailović (Ivanjica, Kraljevina Srbija, 27. april 1893Beograd, FNRJ, 17. jul 1946) je bio armijski general i načelnik štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini, kao i ministar vojske, vazduhoplovstva i mornarice Kraljevine Jugoslavije, u vladi akademika Slobodana Jovanovića i vladi dr Božidara Purića, u toku Drugog svetskog rata. Tokom Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata Draža je bio oficir Srpske vojske u Kraljevini Srbiji. Nakon Drugog svetskog rata nove komunističke vlasti su ga osudile na smrt i posle streljanja sahranile na tajnom mestu. Trenutno se pred Višim sudom u Beogradu vodi postupak za njegovu rehabilitaciju. Mihailović je jedan od najodlikovanijih oficira u istoriji moderne srpske države, a poslednje odlikovanje mu je dodelio posthumno američki predsednik Hari Truman marta 1948. godine odlikovao ga je ordenom Legija za zasluge prvog stepena zbog organizovanja i vođenja veoma važnih snaga otpora protiv neprijatelja u okupiranoj Jugoslaviji, spasavanju američkih avijatičara oborenih nad Jugoslavijom, doprinosu savezničkoj stvari i pomoći u konačnoj pobedi Saveznika u Drugom svetskom ratu.

...dalje...

30p
KATEGORIJE I ŠABLONI

Pripadnici JVUO na naslovnoj strani američkog časopisa Njuzvik, novembra 1943.

Kategorije

Šabloni

30p
UREDNICI


OSTALI PORTALI