Портал:Književnost
Portal Književnost
Termin književnost, nastao od reči knjiga, predstavlja prevod strane reči literatura i njen je najbliži sinonim. Termin literatura potiče iz latinskog jezika od reči littera – slovo, nastao prevođenjem grčke reči sa istim značenjem γραμματικη (τεχνη) od γραμμα – slovo.
Silmarilion (engl. The Silmarrillion) je kolekcija radova Dž. R. R. Tolkina, koje je nakon njegove smrti priredio i izdao njegov sin Kristofer Tolkin 1977. godine, uz pomoć Gaja Keja, koji je kasnije postao poznati pisac fantastike. „Silmarilion“, zajedno sa drugim Tolkinovim delima, formira obimnu, ali nedovršenu priču koja opisuje univerzum Srednje zemlje, u kome se odvijaju priče iz „Hobita“ i „Gospodara prstenova“. Nakon uspeha „Hobita“, a pre izdavanja „Gospodara prstenova“, Tolkinovi izdavači su zahtevali knjigu koja prethodi priči iz „Hobita“, pa im je Tolkin poslao rani tekst „Silmariliona“. Zbog nerazumljivosti, izdavači su odbacili ovaj tekst pre nego što su ga do kraja pročitali. Posle tog neuspeha, Tolkin je počeo da radi na tekstu „Dugo očekivana zabava“, koji je po njegovim rečima prvo poglavlje „priče o Hobitima“, a kasnije i „Gospodara prstenova“. „Silmarilion“ čine pet delova. Prvi deo „Ainulindale“ govori o stvaranju Ee. „Valakventa“ je drugi deo koji daje opis Valara, Majara i drugih natprirodnih elemenata Ee. Sledeći odeljak, „Kventa Silmarilion“, govori o događajima koji su se desili pre i tokom Prvog doba, uključujući i ratove Noldora protiv Morgota za povraćaj Silmarila, od kojih i potiče naslov knjige. Četvrti deo, „Akalabet“, opisuje istoriju i pad ostrvskog kraljevstva Numenor i njegovog naroda, koji se dešava tokom Drugog doba. Poslednji deo, „O Prstenovima moći i Trećem dobu“, je kratak sažetak onoga šta se dešavalo pre i tokom priče opisane u „Gospodaru prstenova“. U početku je postojala namera da se knjiga izda u pet delova, ali je Tolkin izrazio želju da se publikuje sve zajedno. Nakon Tolkinove smrti, Kristofer je sabrao sva očeva ranija dela i popunio knjigu. U nekoliko navrata bilo je potrebno smisliti potpuno nov materijal, kako bi se otklonile protivurečnosti. „Pop Ćira i pop Spira“ je roman Stevana Sremca i ujedno njegovo najpopularnije delo. Tematski je vezan za vojvođansku sredinu (piščev rodni kraj), jednu od tri sredine koje je Sremac prikazivao u svojim književnim delima. Sremčev šaljivi spev (koji je autor ostavio u rukopisu) „Bal u Elemiru“ svojevrsna je najava romana o dvojici popova. Prva, kraća verzija romana (samo delimično sačuvana) objavljena je 1894. godine, u listu „Budućnost“, a druga, definitivna verzija 1898, najpre u nastavcima u časopisu „Brankovo kolo“, a potom i kao zasebna knjiga. U osnovi „Popa Ćire i popa Spire“ je anegdota o svađi i tuči dvojice popova, koju je piscu ispričao njegov ujak Jovan Đorđević. (Ova anegdota je poreklom iz Bačke, i ima više verzija.) |
ZadaciPotrebni članciAAhmet Hromadžić, Aleksandar Beljajev, Alfons Dode, Anton Makarenko BBranislav Branković, Bitka na reci Kalki, Biljana Jovanović, Berislav Kosier, Beton i svici, Klajv Barker, VGDEŽŽitije Aleksandra Nevskog, Žitije Borisa i Gleba, Žitije Teodosija Pečerskog, ZZadonščina, Zanosi i prkosi Laze Kostića IIpatijevski letopis, Istorija ruske pismenosti, Iz tamnog vilajeta JKKijevo-Pečerski paterik, Kolajna (zbirka), Knjiga o Blamu LLavrentijevski letopis, Lajtmotiv (književnost), Letopisi Kijevske Rusije, Lesi se vraća kući, Robert Ladlam MMilan Đurin, Miloš I. Bandić, Moljenje Danila Zatočnika, Moskovski državni muzej Sergeja Jesenjina, Maska crvene smrti, Memoari Pere Bogalja, Ranko Marinković NOPPatnica, Pesma, Povest o novgorodskoj beloj kamilavci, Povest o tome kako je Batu-Kan razorio Rjazanj, Protopop Avakum, Pouka Vladimira Monomaha, Pisma iz Nemačke, Pisma iz Italije, Priče koje su izgubile ravnotežu, Petko Vojnić Purčar, Predeo slikan čajem SSlovo (žanr), Slovo o zakonu i blagodati, Slovo o propasti ruske zemlje, Strasti Hristove, Salašar, Saputnici TUUzalud je budim, Upotreba čoveka, Utočište FHHod Bogorodice po mukama, Hoždenije preko tri mora ŠSređivanje:Pohvala ludosti, Derviš i smrt Klice:Epika, Prevođenje Svetog pisma, Bakonja fra Brne, Dnevnik o Čarnojeviću, Vatra i ništa, Očevi i oci Dodatno
Praveći klice iz oblasti književnosti bilo bi poželjno da koristite šablon {{клица-књижевност}}. Već postojeće klice iz oblasti književnosti možete naći u kategoriji : Klice književnost.
|